jugoslovenka

<script type="text/javascript"><!-- google_ad_client = "ca-pub-8057436899448183"; /* skyzugas */ google_ad_slot = "2691700886"; google_ad_width = 728; google_ad_height = 90; //--> </script> <script type="text/javascript" src="http://page

01.05.2011.

Najbizarnije pogreške koje su koštale milijune dolara

Tko radi, taj griješiNajbizarnije pogreške koje su koštale milijune dolara

Tko radi, taj i griješi, kaže jedna narodna mudrost. Iako se svatko od nas može sjetiti barem nekoliko grešaka koje je bi htio ispraviti ili promijeniti, sigurno ga ta greška nije koštala milijune dolara, kao aktere ove priče...

Naime, osobe pobrojane u ovoj listi izgubile su pozamašne svote novca zbog lakomislenosti, nespretnosti ili pohlepe, piše portal profitiraj.hr.

Prvi je na listi Tiger Woods, koji je zbog nevjere supruzi Elin Nordengen isplatio 110 milijuna dolara. Osim što je izgubio suprugu, Tigera je pogreška koštala i raznih sponzorskih ugovora, pa se procjenjuje da ga je 'šaranje okolo' koštalo više od 750 milijuna dolara.

Druga po visini iznosa je greška kapetna Edwarda Smitha, koji je 1912. godine udario u santu leda i potopio Titanik. Osim što je njegova pogreška pri odabiru rute putovanja odnijela 1.517 života, ona je tadašnjeg investitora koštala 7,5 milijuna dolara. S uračunatom inflacijom, brod bi danas vrijedio 168 milijuna dolara.

Treći na listi je gospodin iz Velike Britanije koji je bacio dobitni listić lutrije Euromillions vrijedan 181 milijun dolara. Naime, gospodin je slučajno bacio dobitni listić, pa je veselje dobitnice bilo jako kratkog vijeka.

Četvrta pogreška koja je koštala 1.4 milijarde dolara dogodila se 2008. godine, kada je zbog tehničke greške pao B2-nevidljivi zrakoplov američke vojske. Ipak, dobra vijest je da su piloti uspjeli preživjeli tragediju.

Peta pogreška, koja je također koštala 1.4 milijarde dolara, dogodila se 1994. godine, kada je kompanija Quaker Oats kupila brend osvježavajućih pića Snapple za 1,7 milijardi dolara. Nakon samo tri godine brend su prodali za 'bijednih' 300 milijuna dolara.

Posljednja se na listi pogrešaka nalazi Mercedesova kupnja Chrayslera, koja je koštala 30 milijardi dolara. Naime, 1998. godine Mercedes-benz je kupio Chrysler za 37 milijardi dolara, a nakon samo tri godine prodali su ga za samo 7 milijardi dolara.
01.05.2011.

Kakav koncept, takav serijski auto

23.03.2011.

e

Objavio/la marsali u 12:28, 0 komentar(a), print, #

23.03.2011.

a

Objavio/la marsali u 12:28, 0 komentar(a), print, #

22.03.2011.

Kad smo zapravo najpametniji?!

Najbolja desetljeća


Thinkstock
  • Thinkstock

Od trenutka kad navršimo četrdeset do sredine 60-ih godina života prolazimo kroz srednje godine kojih se često sa strepnjom bojimo pri ulasku u 30-e. No za strah nema razloga. U srednjim godinama mozak nam najbolje radi.

U srednjoj životnoj dobi memorija zna tu i tamo zakazati no istovremeno naša sposobnost da ispravno procijenimo ljude, posao i financije jača. Do srednjih godina u našem mozgu su izgrađene višestruke veze znanja koje nam omogućuju da odmah prepoznamo sličnosti određenih situacija i vidimo rješenje.

Deset trikova za dugovječnost
Tijekom normalnog procesa starenja ljudi ne gube bitan broj stanica mozga kao što se to prije mislilo, dokazali su to znanstvenici uz pomoć skenova mozga ljudi čije su starenje pratili. Osim toga u srednjim godinama se počnemo osjećati bolje i sretnije. Djelomično i stoga jer počinjemo drugačije koristiti mozak.

U srednjim godinama mozak postaje:

1. Dvostruko jači
Srednje godine donose sposobnost bilateralizma - kad se suočimo s kompliciranim problemom koristimo obje strane mozga, a ne samo jednu. Ovo je među prvima uočio dr. Cheryl Grady, neuroznanstvenica na Sveučilištu Toronto početkom 1990-ih. Uočila je da starije osobe, za razliku od mladih, koriste i frontalni korteks koji je presudan za rješavanja problema.
Osim toga pokazalo se da dok mladi naizmjence koriste jednu pa drugu stranu mozga, stariji koriste obje istovremeno. A što su osobe češeće koristile mozak tj. imale više obrazovanje to su bolje koristile i frontalni korteks. To je rezultiralo boljom memorijom.

2. Odlična logika
Niz dokaza ukazuju da s godinama ne stagniramo već postajemo pametniji. Kako je to moguće kad s godinama češće zametnemo ključeve i ne možemo se sjetiti niza pojedinosti? To su očito nevažni detalji. Općenito mozak nam ipak funkcionira bolje. Pokazalo je to do sada najopsežnije istraživanje Seattle Longitudinal Study, koje je započelo 1956. i sistematski pratilo mentalne sposobnosti 6.000 osoba više od 40 godina. Voditeljica istraživanja dr. Sherry Willis, ustanovila je da ljudi bolje ispunjavaju kognitivni test u srednjim godinama nego bilo u kojem drugom razdoblju života. Najbolje rezultate muškarci imaju nešto ranije u srednjim godinama - vrhunac ima je u 50-ima, dok kod žena rezultati rastu u 60-ima.

3. Odlično prosuđivanje drugih ljudi
Pravi test ljudskom mozgu predstavlja sposobnost procjenjivanja drugog čovjeka. A istraživanja pokazuju da s godinama bolje prosuđujemo druge. Thomas Hess, psiholog s North Carolina State University, istraživao je naše sposobnosti prosuđivanja karaktera drugih ljudi koje, ustanovio je, imaju vrhunac u srednjim godinama.
Studije pokazuju da se dijelovi mozga koji reguliraju emocije s godinama smanjuju manje nego druga područja. Upravo ta mješavina emocionalne kontrole, mentalne snage i životnog iskustva odgovorna je za ispravne prosudbe.

4. Uvijek optimisti
Prije nego stignu strepimo pred njima no nakon 40-e raspoloženje nam je sve bolje. S godinama slabije reagiramo na negativne događaje. Dio mozga, odgovoran za ove negativne reakcije, amigdala, nije tako aktivan. Naš se mozak zbog nekog razloga počne koncentrirati na pozitivne događaje i misli, a eliminira negativne.

No kod nekih osoba u srednjim godinama mozak još bolje radi. Faktori odgovorni za to su češća upotreba mozga zbog intenzivnog učenja i svladavanja novih vještina kao što su sviranje instrumenta ili jezika. Obrazovanje je dakle ključno - ono ne smije stati nakon završetka školovanja. Važna je i dobra prehrana ali čini se da je kod većine ispitanika ipak ključna tjelesna aktivnost koja se mora provoditi i u srednjim godinama života.
22.03.2011.

Koliko će koštati katastrofa u Japanu?

 

Svjetska banka procjenjuje da šteta nastala zemljotresom i cunamijem u Japanu iznosi i do 166 milijardi eura, duplo više od štete nastale nakon zemljotresa u Kobeu 1995. godine. Eksperti se nadaju privrednom rastu.

 

Jörg Krämer, ekonomski stručnjak u njemačkoj Commerzbank navodi da će u obnovi Japana od velikog značaja biti iskustva stečena u obnovi Kobea. „To je također bio težak zemljotres. Bilo je to u januaru 1995. godine. Industrijska proizvodnja, u odnosu na decembar, bila je tada pala za dva posto. Međutim, već u februaru su gubici bili sanirani. Nakon toga je počeo ponovni rast“, izjavio je Krämer za DW TV.

Šta bi bilo, kad bi bilo?

Koje posljedice će za svjetsku i japansku privredu imati nuklearna katstrofa u Fukušimi? Jan Poser, glavni ekonomski savjetnik švajcarske banke Sarasin, spada u manji broj ekonomista koji govore o nezamislivom – topljenje jezgre će uništiti sve proračune. Poser u izjavi za DW-WORLD.DE kaže da zemljište u krugu od 50 km od Fukušime neće biti pogodno za život u narednih nekoliko vijekova.

DekaBank procjenjuje da šteta za japansku privredu već sada iznosi 137 milijardi. Bildunterschrift: DekaBank procjenjuje da šteta za japansku privredu već sada iznosi 137 milijardi.

I ne samo to: “Ukoliko se oblaci sa radioaktivnim materijalom budu kretali u pravcu Tokija, onda će život na tom području biti paralizovan“. Prema njegovim procjenama, privredni život će u narednih šest mjeseci biti zaustavljen, a proizvodnja će biti umanjena za 50 posto. Tokio i njegova okolina su od velikog privrednog značaja.

10 % bruto društvene proizvodnje je izgubljeno

„Zbog obustave rada nuklearnih elektrana, bruto društvena proizvodnja u Japanu je umanjena za šest posto. Ukoliko se pogleda na region na sjeveroistoku zemlje, tome se mogu dodati još četiri procenta bruto društvene proizvodnje“, kaže ekonomski stručnjak banke Sarasin.

Većina ekonomskih stručnjaka smatra da će katastrofa u Japanu u ograničenom smislu uticati i na svjetsku privredu. Banka Sarasin i DekaBank procjenjuju da će globalni privredni rast biti umanjen za jedan posto. Banka Sarasin je do sada računala sa privrednim rastom od 4,8 posto. “Ukoliko se i oduzme jedan procenat, to neće biti u oblasti recesije”, smatra Poser. Prema njegovom mišljenju, katastrofa u Japanu će ipak promijeniti svjetsku privredu. “Dugoročno treba razmišljati o energetskoj politici”, smatra Poser. “Njemačka je počela razmišljati o bržem odustajanju od atomske energije. Kina je do daljeg zaustavila izgradnju atomskih elektrana”. To će dovesti do povećanja zainteresovanosti za alternativnim izvorima energije i fosilnim gorivima.

22.03.2011.

Teslina naprava može izazvati potrese?!

Teorije urote o HAARP-u

HAARP istraživačka stanica na Aljaski Teslina naprava može izazvati potrese?!

Potresi u Japanu, Čileu i Kini nisu posljedica sve veće geološke aktivnosti Zemljine kore, nego su namjerno izazvani tajnom napravom HAARP, koja je u posjedu američke vlade. Time, navodno, ruši neposlušne vlade i konkurentske ekonomije. Mit, teorija urote ili činjenica?

I simpatični dvojac iz Mythbustersa na kanalu Discovery posvetio je jednu epizodu priči o usavršenoj Teslinoj napravi koja teži manje od tri kilograma, ali može izazvati ozbiljne potrese.

Nikola Tesla tvrdio je da je izumio napravu koju je tijekom prvog eksperimenta pričvrstio za željezo u velikoj zgradi. Uključio ju je i tražio frekvenciju oscilacije koja bi rezonirala sa željeznom strukturom. Nakon nekog vremena je pronašao pravu frekvenciju i cijela se zgrada počela ozbiljno tresti. Ubrzo je morao čekićem uništiti napravu da bi zaustavio potres. Stanari su u strahu pobjegli, a pojavila se policija i vatrogasci.

Mythbustersi su pokušali ustanoviti je li riječ o još jednoj legendi. Nakon što su napravili dvije slične naprave koje se nisu pokazale učinkovitima, pronašli su znanstvenika koji je napravio repliku Teslina izuma. Napravu tešku 2,5 kilograma isprobali su na masivnom željeznom mostu. Nakon što su konačno pronašli pravu frekvenciju koja je rezonirala sa strukturom mosta, sve se na mostu počelo tresti. Ipak, priču o HAARP-u su odbacili jer naprava ipak nije izazvala potres.

HAARP


A što je HAARP? Program aktivnog auroralnog istraživanja visoke frekvencije, tj. High Frequency Active Auroral Research Program, po teoriji zavjere, tajni je projekt američke vlade i razlog zbog kojeg danas imamo učestalu pojavu potresa velike snage. Mit ili ne, ali svako malo stignu i priče o neobičnim nebeskim fenomenima koji prethode potresima. Uočene boje na nebu uzrokovane su navodno elektromagnetskim poremećajem koji se spušta iz ionosfere.

HAARP-om je navodno moguće slati rijeku radioenergije visoke frekvencije u Zemljinu ionosferu. Ogroman priliv energije u ionosferu stvara vibracije koje se usmjeruju prema Zemljinoj površini. Gdje god da ova bujica vibracije stigne, stvaraju se ekstremni valovi niske frekvencije koji putuju ispod Zemljine površine. Uz pomoć ove metode HAARP može uzrokovati potrese, a Tesla je svojevremeno tvrdio da bi mogao prepoloviti i Zemljinu kuglu napola.



HAARP-om se, po ovoj teoriji, može izazvati i snažne oluje, zagrijavati zemlja, voda i zrak te mijenjati razina tlaka u gornjem dijelu atmosfere. Osim toga HAARP tehnologija, navodno, može srušiti sve elektronske uređaje u području te pobiti sva živa bića ne oštećujući nijednu zgradu. Zagovornici ove teorije urote tvrde da je HAARP jedna od najbolje čuvanih tajni na svijetu kojom se podmuklo utječe na vrijeme i izazivaju potresi.

Američka znanstvenica Leuren Moret već godinama upozorava na različite oblike tehnologije, uključujući i HAARP, uz pomoć kojih se želi smanjiti broj stanovnika na planetu, prije svega izazivajući naoko prirodne katastrofe. Pogledajte dio intervjua u kojem tvrdi da je nizom potresa u Japanu namjerno izazvana nuklearna katastrofa:



HAARP

Što američka vlada kaže o HAARP-u? High Frequency Active Auroral Research Program (HAARP) službeno je program za istraživanje ionosfere koji financiraju američko zrakoplovstvo, mornarica i Sveučilište Aljaska te agencija pod imenom Defense Advanced Research Projects Agency (DARPA). Svrha programa je analizirati ionosferu i istražiti potencijal za razvoj tehnologije koja bi tu operirala. Djeluje u istraživačkoj stanici HAARP, koja je u vlasništvu američkog zrakoplovstva u blizini Gakona na Aljasci. Teorije urote odbacuju kao djetinjaste fantazije.
28.02.2011.

Sastojci dezodoransa tjeraju strah u kosti

Opasni mirisi


thinkstock
  • thinkstock

Zakoni o kontroli kozmetičkih proizvoda uglavnom su takvi da se u njima može naći gotovo sve. A što se, primjerice, krije u sredstvima protiv znojenja ili iza oznake koja ukazuje na miris?

Američka Agencija za zaštitu okoliša zahtijeva od radnika da nose zaštitne rukavice, odjeću i naočale dok barataju kemikalijama kao što su diazolidinil urea i propilen glikol pri proizvodnji vašeg omiljenog antiperspiranta (sredstva protiv znojenja).

Spriječite znojenje i neugodne mirise
Radnici su upozoreni da paze da im koža ne dođe u dodir s ovim kemikalijama jer dovode do abnormalnih promjena u strukturi mozga, jetara i bubrega. I to u koncentracijama manjim od onih koji se nalaze u gotovim dezodoransima! Za razliku od radnika, kupce ne upozoravaju na rizik prije kupnje ovih popularnih proizvoda, koje svaki dan nanosimo direktno na kožu pazuha, piše Estelle Hayes za Huffingtonpost.

Prepušteni smo, dakle, sami sebi i čitanju sastojaka. No, i tu postoji problem jer proizvođači nisu dužni navesti sve što se nalazi u proizvodu. Ukoliko na etiketi piše 'miris' nikad nećete saznati o čemu se radi. Mirisi su zaštićeni kao poslovna tajna, a to znači da bi se tu moglo nalaziti do čak 200 sumnjivih sastojaka.
23.02.2011.

Slobodno se 'davite' u jajima Sve što su nas učili o njima zadnje desetljeće je krivo! thinkstock * thinkstock Prema najnovijim podacima, razina kolesterola u jajima nije onakva kako je objavljeno prije desetak godina u popularnim prehrambenim

X

Sve što su nas učili o njima zadnje desetljeće je krivo!

thinkstock
  • thinkstock

Prema najnovijim podacima, razina kolesterola u jajima nije onakva kako je objavljeno prije desetak godina u popularnim prehrambenim tablicama (Food Composition Tables).

Naime, razina kolesterola je niža za 14% u odnosu na stare podatke, a istovremeno, analize su potvrdile da je razina vitamina D u njima veća za nevjerojatnih 60%. Iz toga nije teško zaključiti koliku je štetu javnom zdravlju donijela nepotrebna paranoja zbog veze kolesterola i konzumiranja jaja, na djelu više od dvadeset godina. Ne zaboravimo da su liječnici ograničavali potrošnju jaja na svega 2 komada tjedno, a mnogi su jaja potpuno isključili iz prehrane.

Što sve može vitamin A?
Jaja su su bila na križu sramote preko 20 godina, kao namirnica opasna po zdravlje, kao namirnica koja stvara plakove u krvnim žilama itd. Ljudi su u to vjerovali jer su takvu tezu širili mediji, a podupirali liječnici. No, podaci na temelju kojih se zaključivalo, bili su pogrešni jer tadašnja analitika nije bila dovoljno precizna. Uzalud se ljudima objašnjavalo kako je kolesterol normalna tvar koju proizvodi jetra, ali postaje opasan po zdravlje tek kad u organizmu oksidira. Kolesterol oksidiraju slobodni radikali nastali uslijed pušenja, uzimanja lijekova te drugih toksičnih supstanci koji u tijelo dospijevaju putem hrane, vode i zraka.

Jaja su dragocjena namirnica dostupna čovjeku tijekom cijele godine. Danas, kada je meso za prosječnog građana preskupo, jaje može biti glavni izvor dragocjenih proteina. Osim toga, jaja se troše u bezbrojnim slatkim i slanim jelima, umacima i salatama. Nezamjenjiva su namirnica, kako po nutritivnoj vrijednosti tako i po kulinarskoj upotrebljivosti.

Jedno jaje sadrži 5,5 g biološki vrijednih proteina što čini oko 11% ukupnih dnevnih potreba. Sadrži svega 68 kcal što je malo u odnosu na druge namirnice te ne treba čuditi činjenica da se kuhanim jajima može i mršavjeti. Naime, proteini iz jaja sadrže sve esencijalne aminokiseline u optimalnom omjeru. Posebno se odlikuju visokim sadržajem triptofana kojeg nema u drugim namirnicama u tolikoj količini.

Zatim, jaje je bogato rijetkim mineralima, kao što su selen i jod, ali i dragocjenim zaštitnim faktorima kao što su lutein i zeaksantin. Pored toga, jaja su dragocjen izvor vitamina B12. Stoga, onaj stari reklamni slogan 'svako jutro jedno jaje' i nije promašen, već naprotiv, zdrava preporuka koju bi trebalo poslušati. Pročitajte više o ovoj temi
23.02.2011.

Terapijske promjene načina života nude mnoge prednosti za mentalno zdravlje

Promjena životnog stila, koja uključuje više fizičke aktivnosti, dulji boravak u prirodi i sudjelovanje u akcijama pomaganja drugima, koristi ljudskom zdravlju. Kod oboljelih od duševnih bolesti zdrav načina života donosi poboljšanje ravno onome koje postižu lijekovi ili savjetovanje, navodi novi rad objavljen u časopisu American Psychologist, glasilu udruge American Psychological Association.

Oboljelima od depresije i anksioznosti, promjena životnog stila donosi značajna poboljšanja, baš kao i onima koji pate od šećerne bolesti i pretilosti, navodi doktor znanosti Roger Walsh, s Irvine's College of Medicine sveučilišta u Californiji. Walsh je u formi preglednog rada prikazao ranija istraživanja o učincima na zdravlje koji donosi promjena životnog stila. Ove promjene uključuje redovito vježbanje, prehranu i dijetu, rad na poboljšanju odnosa s drugim ljudima, opuštanje i upravljanje stresom, uključenje u vjerske ili duhovne udruge, dulji boravak u prirodi, i pomaganje drugima.

Walsh je pokazao da dulji boravak pred ekranima TV-a ili za računalom, uz malo vremena preostalog za boravak u prirodi i u društvu donosi negativne psihološke posljedice. Mijenjanjem životnog stila ovi problemi se mogu ukloniti. On kaže: "Promjene u načinu života donose bolesniku značajna poboljšanja, ali uz njega i terapeutu i cijelom društvu. Ipak, ova saznanja se u praksi još uvijek nedovoljno cijene i vrlo se malo primjenjuju." U radu se ističe da prihvaćanje zdravijeg životnog stila ne znači povećanje troškova života, a donosi ugodu. Njime se izbjegavaju nuspojave i komplikacije koje nosi primjena lijekova.

"U 21. stoljeću potrebno je okrenuti se drugačijem načinu života, jer to donosi poboljšanje općeg zdravlja stanovništva", ističe Walsh. U svom radu Walsh nabraja mnoge prednosti zdravijeg životnog stila:

• vježbanje izaziva dobre osjećaje, te smanjuje anksioznost i depresiju. Ono omogućuje djeci da postignu bolje rezultate u školi, poboljšava kognitivne mogućnosti odraslih, smanjuje gubitak pamćenja u starijih osoba, ali i potiče stvaranje novih neurona u mozgu.
• prehrana bogata povrćem, voćem i ribom koristi zdravima svih dobi i smanjuje simptome u afektivnim i shizofrenim poremećajima.
• boravak u prirodi koristi kako zdravima tako i bolesnima.
• dobri odnosi s drugim ljudima donose zadovoljstvo i mogu smanjiti obolijevanja u rasponu od obične prehlade do moždanog udara, kao i mentalnih bolesti • rekreacija i zabava pomažu uključivanju u društvo i potiču društvene vještine.
• opuštanje i upravljanje stresom djeluje protiv anksioznosti, nesanice, te nastupa panike.
• meditacija poboljšava osjetljivost za potrebe drugih i emocionalnu stabilnost, smanjuje stres, te poboljšati kognitivne funkcije.
• uključenost u vjerske i duhovne udruge koje promiču ljubav i praštanje mogu smanjiti anksioznost, depresiju, sklonost upotrebi droga.
• pomaganje drugima može donijeti osjećaj korisnosti i zadovoljstvo onome koji pomaže.

Iznimku čini njega dementne osobe koja vrlo nepovoljno djeluje na mentalno zdravlje onoga koji je pruža Opredjeljivanje i ustrajanje u drugačijem načinu života zahtijeva stalni napor, pa stoga mnogi kojima bi on koristio izabiru "pasivno iščekivanje ozdravljenja koje donosi vanjski autoritet ili pilula," navodi Walsh. On ističe kako su danas ljudi izloženi psihološki sofisticiranoj ekonomskoj propagandi koja promovira nezdrav način života i ponašanja. Tako se u reklamama promiče pušenje, potrošnja alkohola i uživanje u fast foodu. "Reklame vas mame da posegnete za zadovoljstvima, koja ne koriste zdravlju" s žaljenjem navodi Walsh.

Ova studija se obraća i terapeutima ističući mnoge prednosti zdravog načina života, preporučujući im da potiču pacijente na usvajanje takvog načina življenja. U radu se zaključuje da će biti potrebno više obrazovnih mjera, ali i uključivanje javno zdravstvenih institucija i politike da bi se potakao širi krug ljudi u usvajanju zdravijeg načina života.

Noviji postovi | Stariji postovi

<< 07/2011 >>
nedponutosricetpetsub
0102
03040506070809
10111213141516
17181920212223
24252627282930
31

MOJI LINKOVI

extra sajtovi
www.centar.ba
www.jahorina.org
www.peugeot.ba
www.milkos.ba
www.klas.ba
www.watchtower.org
www.jahorina.org
www.gradisarajevo.net
www.nacional.hr
www.net.hr
www.serbiancafe.com

ok sajtovi


naj sajtovi



ajde
www.poljoprivreda.ba
www.depresija.org
www.market.ba

MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
23892